Poslednjih nedelja, društvenim mrežama i portalima u Srbiji kruži vest o tome kako je veštačka inteligencija navodno potvrdila dominaciju jedne političke opcije sa 65% podrške. Iako naslovi zvuče senzacionalistički, ovaj slučaj otvara mnogo zanimljivije pitanje: mogu li AI modeli zaista da predviđaju izborne rezultate i kako ih mediji koriste kao alat za potvrđivanje već postojećih narativa?

Naime, u pitanju je još jedan primer gde se generativni AI koristi van svoje primarne namene. Veliki jezički modeli (LLM) poput GPT-a ili Gemini-ja nisu dizajnirani da budu izborni prognostičari. Oni ne pristupaju bazama podataka sa tačnim i ažurnim biračkim uzorcima, niti imaju uvid u realne ankete. Umesto toga, oni generišu odgovore na osnovu obrazaca iz ogromnih količina tekstualnih podataka — što ih čini podložnim halucinacijama i pristrasnostima.
Kako AI “predviđa” izbore?
Ako upitate ChatGPT ili neki drugi model da vam kaže ko će pobediti na izborima, on će najverovatnije odbiti da odgovori ili će dati ogradu da nema pristup aktuelnim podacima. Međutim, ako mu date kontekst — na primer, da analizira skup podataka iz anketa koje ste mu vi dostavili — on može da izvrši statističku analizu. Ali to nije isto što i “AI potvrđuje dominaciju”. To je samo alat koji je obradio ono što mu je čovek zadao.
U ovom konkretnom slučaju, čini se da je neko uzeo rezultate postojećih anketa (koje su rađene tradicionalnim metodama) i propustio ih kroz AI model da bi dobio “potvrdu” koja zvuči objektivnije. Ovo je klasičan primer AI washing-a — dodavanja prefiksa “AI” kako bi se obična informacija učinila naučno relevantnijom.
Zašto je ovo važno za tech zajednicu?
Sa porastom upotrebe AI alata u medijima, sve smo češće svedoci situacija u kojima se tehnologija koristi kao argument autoriteta. “AI je rekao” postaje nova verzija “naučnici su dokazali”. Problem je što većina ljudi ne razume kako ovi modeli funkcionišu — oni ne misle, ne znaju i ne predviđaju. Oni samo generišu tekst koji statistički liči na odgovor.
Ovo nije prvi put da se AI koristi u političke svrhe. Tokom izbora u SAD 2024. godine, zabeleženi su brojni slučajevi deepfake video snimaka i AI-generisanih lažnih vesti. U Srbiji, gde je digitalna pismenost još u razvoju, ovakvi slučajevi mogu dodatno da zatrpaju javni diskurs.
Šta nam ovo govori o budućnosti AI u medijima?
Dobra vest je da tehnologija napreduje. Alati za detekciju AI-generisanog sadržaja postaju sve bolji, a i sami modeli se treniraju da jasnije označe kada ne mogu da daju pouzdan odgovor. Ipak, odgovornost ostaje na novinarima i urednicima — AI ne treba koristiti kao izvor istine, već kao pomoćno sredstvo.
Ukoliko želite da saznate više o tome kako prepoznati AI-generisane vesti, pogledajte naš prethodni tekst o AI detekciji.
U svetu gde se informacije šire brže nego ikad, ključno je da ostanemo skeptični — ne prema tehnologiji, već prema načinu na koji se ona predstavlja. AI nije prorok. On je samo ogledalo podataka koje mu damo.