Vučić i “veštačka inteligencija”: Kako je jedan politički spin postao neočekivana lekcija o AI

jakovradojevic
4 Min Read

Vučić i "veštačka inteligencija": Kako je jedan politički spin postao neočekivana lekcija o AI

Kada je predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio da Niška tvrđava “nije gorela” nakon bakljade, i uz to dodao da je to “veštačka inteligencija”, verovatno nije očekivao da će ta rečenica postati predmet rasprave na jednom sasvim drugom terenu — onom tehnološkom. Jer, iako je izjava prvobitno delovala kao još jedan u nizu političkih spinova, ona je slučajno otvorila pitanje koje muči i stručnjake i širu javnost: šta zapravo veštačka inteligencija jeste, a šta nije.

U svetu tehnologije, pojam veštačke inteligencije (AI) označava sisteme koji obavljaju zadatke koji bi inače zahtevali ljudsku inteligenciju — prepoznavanje slika, obradu prirodnog jezika, donošenje odluka na osnovu podataka. Ono što AI nije jeste način da se objasni fizička stvarnost, poput toga da li je nešto gorelo ili nije. To je i dalje posao ljudskih očiju, kamera i — pre svega — činjenica.

AI kao politički argument

Ovo nije prvi put da se u javnom diskursu pojam AI koristi van konteksta. U svetu se sve češće dešava da političari i komentatori posežu za tehnološkim terminima kako bi zvučali moderno ili kako bi diskreditovali protivnike. Nedavno je i u SAD jedna senatorka optužila kolege da koriste “AI da generišu lažne izjave”, iako za to nije bilo dokaza. Slično se dogodilo i u Velikoj Britaniji, gde je izraz “algoritam” postao sinonim za bilo kakvu odluku koja se ne dopada onima koji je kritikuju.

Stručnjaci za digitalnu pismenost upozoravaju da ovakva upotreba može da ima ozbiljne posledice. “Kada se AI koristi kao univerzalni izgovor ili maglovita optužba, gubimo priliku da razgovaramo o stvarnim problemima — poput dezinformacija, etike u tehnologiji i regulative”, kaže za 11000.dev jedan beogradski istraživač mašinskog učenja koji je želeo da ostane anoniman.

Šta je stvarna moć AI

U međuvremenu, prava veštačka inteligencija nastavlja da menja industrije. Alati poput GPT-4, Claude i Gemini već pišu tekstove, generišu kod i analiziraju medicinske snimke. U Srbiji, startapi poput Vivify Ideas i HTEC koriste AI za automatizaciju poslovnih procesa, dok se na Fakultetu organizacionih nauka u Beogradu otvaraju novi smerovi posvećeni mašinskom učenju. AI više nije stvar naučne fantastike — to je svakodnevni alat.

Zato je važno razlikovati AI kao tehnologiju od AI kao fraze. Kada neko kaže “to ti je veštačka inteligencija” misleći pritom na nešto što mu se ne sviđa, to nije kritika tehnologije — to je izbegavanje odgovornosti. A upravo odgovornost je ono što AI sistemima najviše nedostaje, i zbog čega su nam jasni zakoni i transparentnost neophodni.

Šta dalje?

Iako je originalna vest bila politička, ona nas podseća na nešto važno: tehnologija je postala deo svakodnevnog jezika, čak i kada je pogrešno shvaćena. Umesto da pojmove poput AI koristimo kao retoričko oružje, možda je vreme da ih razumemo — jer samo tako možemo da iskoristimo njihov pravi potencijal. A to je, složićete se, mnogo zanimljivija priča od bilo koje bakljade.

Izvor: JuGmedia

Share this Article
Leave a comment