Kineski istraživači razvili su novu tehnologiju hlađenja koja bi mogla da promeni način na koji rashlađujemo zgrade i domove, a sve bez potrošnje električne energije. Reč je o specijalnom premazu koji se nanosi na krovove i fasade, a koji koristi princip pasivnog radijativnog hlađenja.

Kako funkcioniše ovaj premaz?
Premaz radi tako što reflektuje sunčevu svetlost i istovremeno emituje toplotu u svemir kroz atmosferski prozor u infracrvenom spektru. Drugim rečima, materijal “izbacuje” toplotu iz zgrade u svemir, a da pritom ne troši ni jedan vat struje. Ovo nije potpuno nova ideja – pasivno radijativno hlađenje proučava se godinama – ali kineski tim je uspeo da napravi premaz koji je jeftin, izdržljiv i praktičan za masovnu primenu.
Prema podacima koje prenosi Blic, rezultati testiranja pokazuju da premaz može da snizi temperaturu površine za nekoliko stepeni u odnosu na okolinu, čak i tokom najtoplijih letnjih dana.
Zašto je ovo važno za Srbiju i region?
Letnje temperature u Beogradu i drugim gradovima u regionu sve češće prelaze 35 stepeni, a klima uređaji postaju gotovo obavezni. Problem je što klima uređaji troše ogromne količine struje, dodatno opterećuju elektroenergetski sistem i doprinose globalnom zagrevanju. Tehnologija poput ove mogla bi da smanji zavisnost od klasičnih sistema hlađenja, posebno u zgradama sa ravnim krovovima.
Ovo nije prvi put da se tech svet bavi rešenjima za hlađenje bez struje. Nedavno smo pisali o startapima koji razvijaju pametne materijale za gradnju, a slične inicijative postoje i u oblasti AI-optimizacije potrošnje energije u zgradama. Kombinacija ovakvih premaza i pametnih sistema upravljanja mogla bi da bude prava stvar.
Koja je cena i kada stiže na tržište?
Za sada nema zvaničnih informacija o komercijalizaciji, ali istraživači tvrde da su materijali dostupni i relativno jeftini. Ako se ovo pokaže tačnim, mogli bismo da gledamo premaz na policama građevinskih marketa u roku od nekoliko godina. Do tada, ostaje nam da pratimo naučne radove i nadamo se da će ova tehnologija stići i do naših prostora.
U svetu gde se energetska efikasnost sve više ceni, ovakva rešenja mogla bi da budu prava revolucija – ne samo za hlađenje, već i za celu industriju građenja.