{"id":5396,"date":"2026-11-02T11:29:34","date_gmt":"2026-11-02T11:29:34","guid":{"rendered":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/2026\/11\/02\/openai-sef-tvrdi-da-je-ram-uzasno-rasipanje-resursa-evo-sta-to-zapravo-znaci\/"},"modified":"2026-11-02T11:29:34","modified_gmt":"2026-11-02T11:29:34","slug":"openai-sef-tvrdi-da-je-ram-uzasno-rasipanje-resursa-evo-sta-to-zapravo-znaci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/2026\/11\/02\/openai-sef-tvrdi-da-je-ram-uzasno-rasipanje-resursa-evo-sta-to-zapravo-znaci\/","title":{"rendered":"OpenAI \u0161ef tvrdi da je RAM &#8220;u\u017easno rasipanje resursa&#8221; \u2014 evo \u0161ta to zapravo zna\u010di"},"content":{"rendered":"<p><figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/11000.dev\/wp-content\/uploads\/2026\/11\/J6_coFbogxhRI9iM864NL_liGXvsQp2AupsKei7z0cNNfDvGUmWUy20nuUhkREQyrpY4bEeIBucs0-w300-rw-19.webp\" alt=\"OpenAI \u0161ef tvrdi da je RAM &quot;u\u017easno rasipanje resursa&quot; \u2014 evo \u0161ta to zapravo zna\u010di\" \/><\/figure>\n<\/p>\n<p>Kada Sam Altman, \u010dovek koji stoji na \u010delu OpenAI-a, ka\u017ee da ne\u0161to u va\u0161em ra\u010dunaru predstavlja &#8220;u\u017easno rasipanje resursa&#8221;, to obi\u010dno zna\u010di jedno \u2014 sprema se promena na\u010dina na koji razmi\u0161ljamo o hardveru. Ovog puta meta je <strong>RAM<\/strong>, radna memorija, komponenta koju ve\u0107ina nas uzima zdravo za gotovo.<\/p>\n<h2>O \u010demu je zapravo re\u010d<\/h2>\n<p>Altmanova poenta nije da RAM ne treba, naravno. Re\u010d je o tome koliko neefikasno tro\u0161imo memoriju u eri kada nam AI modeli postaju sve ve\u0107i i zahtevniji. Klasi\u010dna arhitektura ra\u010dunara \u2014 gde procesor i memorija komuniciraju kroz usko grlo magistrale \u2014 jednostavno ne prati tempo razvoja ve\u0161ta\u010dke inteligencije. Modeli koji broje milijarde parametara gu\u0161e se u sistemima koji su projektovani za sasvim druga\u010dije zadatke.<\/p>\n<p>Drugim re\u010dima, dok mi gledamo da li nam je dovoljno 16 ili 32 GB za svakodnevni rad, industrija AI-ja ve\u0107 razmi\u0161lja o memorijskim arhitekturama koje bi mogle da izbace klasi\u010dan pristup iz igre.<\/p>\n<h2>Za\u0161to je to va\u017eno za obi\u010dne korisnike<\/h2>\n<p>Mo\u017eda zvu\u010di kao tema za in\u017eenjere u data centrima, ali ima direktne posledice i po nas ostale. Ako AI kompanije budu gurale ka novim memorijskim re\u0161enjima \u2014 bilo da je re\u010d o <strong>HBM memoriji<\/strong>, integrisanim \u010dipovima ili potpuno druga\u010dijim arhitekturama \u2014 to \u0107e se odraziti na cene i dostupnost hardvera. Ve\u0107 danas vidimo kako potra\u017enja za AI \u010dipovima pravi pritisak na tr\u017ei\u0161te komponenti.<\/p>\n<p>Altmanov komentar se uklapa u \u0161iru sliku: OpenAI i konkurencija ne prave samo softver, ve\u0107 polako prekrajaju i fizi\u010dku stranu ra\u010dunarstva. Ono \u0161to je nekada bilo pitanje za proizvo\u0111a\u010de mati\u010dnih plo\u010da, danas je pitanje za kompanije koje treniraju modele.<\/p>\n<h2>\u0160ta dalje<\/h2>\n<p>Za sada nema konkretnog proizvoda ni najave, ali ovakve izjave obi\u010dno prethode ne\u010demu ve\u0107em. Ako verujemo \u0161efu OpenAI-a, era u kojoj RAM tretiramo kao &#8220;dovoljno veliku kutiju&#8221; polako se bli\u017ei kraju. Ostaje da vidimo da li \u0107e se ta promena desiti kroz nove standarde ili kroz kompletno redizajniranje onoga \u0161to zovemo ra\u010dunarom. U svakom slu\u010daju, vredi pratiti \u2014 jer ono \u0161to se danas de\u0161ava u AI laboratorijama, sutra sti\u017ee na na\u0161e radne stolove.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada Sam Altman, \u010dovek koji stoji na \u010delu OpenAI-a, ka\u017ee da ne\u0161to u va\u0161em ra\u010dunaru predstavlja &#8220;u\u017easno rasipanje resursa&#8221;, to obi\u010dno zna\u010di jedno \u2014 sprema se promena na\u010dina na koji razmi\u0161ljamo o hardveru. Ovog puta meta je RAM, radna memorija, komponenta koju ve\u0107ina nas uzima zdravo za gotovo. O \u010demu je zapravo re\u010d Altmanova poenta [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":5395,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"content-type":"","footnotes":""},"categories":[103,104],"tags":[],"class_list":["post-5396","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-ai","category-tehnologija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5396","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5396"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5396\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5395"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5396"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5396"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5396"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}