{"id":3282,"date":"2026-10-13T17:36:33","date_gmt":"2026-10-13T17:36:33","guid":{"rendered":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/2026\/10\/13\/sef-mi5-upozorava-ai-bi-mogao-da-obicne-klice-pretvori-u-smrtonosne-zaraze\/"},"modified":"2026-10-13T17:36:33","modified_gmt":"2026-10-13T17:36:33","slug":"sef-mi5-upozorava-ai-bi-mogao-da-obicne-klice-pretvori-u-smrtonosne-zaraze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/2026\/10\/13\/sef-mi5-upozorava-ai-bi-mogao-da-obicne-klice-pretvori-u-smrtonosne-zaraze\/","title":{"rendered":"\u0160ef MI5 upozorava: AI bi mogao da obi\u010dne klice pretvori u smrtonosne zaraze"},"content":{"rendered":"<p><figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/11000.dev\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/J6_coFbogxhRI9iM864NL_liGXvsQp2AupsKei7z0cNNfDvGUmWUy20nuUhkREQyrpY4bEeIBucs0-w300-rw-278.webp\" alt=\"\u0160ef MI5 upozorava: AI bi mogao da obi\u010dne klice pretvori u smrtonosne zaraze\" \/><\/figure>\n<\/p>\n<p>Direktor britanske bezbednosne agencije MI5 uputio je javnosti jedno od najo\u0161trijih upozorenja do sada kada je re\u010d o zloupotrebi <strong>ve\u0161ta\u010dke inteligencije<\/strong> u biolo\u0161kom ratovanju. Njegova poruka je jasna \u2014 ono \u0161to je nekada bilo rezervisano za holivudske scenarije polako postaje realna pretnja.<\/p>\n<p>Prema njegovim re\u010dima, napredni <strong>AI modeli<\/strong> mogli bi da pomognu pojedincima ili grupama da modifikuju relativno bezopasne mikroorganizme i pretvore ih u patogene koji izazivaju te\u0161ke, potencijalno smrtonosne zaraze. Ono \u0161to je do sada zahtevalo timove vrhunskih stru\u010dnjaka i godine rada u laboratorijama, uz pomo\u0107 algoritama bi moglo da se skrati na mnogo kra\u0107i period.<\/p>\n<h2>Za\u0161to je ovo upozorenje druga\u010dije od ostalih<\/h2>\n<p>Nije ovo prvi put da neko iz bezbednosnog sektora di\u017ee uzbunu zbog ve\u0161ta\u010dke inteligencije. Ali kada to u\u010dini \u010dovek koji vodi kontraobave\u0161tajnu slu\u017ebu jedne od najmo\u0107nijih zemalja, ton dobija drugu te\u017einu. Su\u0161tina je u tome da AI alati za <strong>predvi\u0111anje proteinskih struktura<\/strong> i dizajn molekula, koji su prvobitno razvijeni u medicinske svrhe, mogu biti dvosekli ma\u010d.<\/p>\n<p>Isti modeli koji poma\u017eu nau\u010dnicima da prona\u0111u lek protiv raka ili da razviju bolje vakcine, mogu \u2014 u pogre\u0161nim rukama \u2014 da poslu\u017ee kao vodi\u010d za stvaranje biolo\u0161kog oru\u017eja. Granica izme\u0111u korisnog i opasnog ovde je tanka i sve tanja.<\/p>\n<h2>Regulacija kasni, a tehnologija ubrzava<\/h2>\n<p>Problem je \u0161to se regulatorni okviri za ve\u0161ta\u010dku inteligenciju jo\u0161 uvek kuju, dok se modeli razvijaju brzinom koju zakonodavci jedva prate. U Evropskoj uniji <strong>AI Act<\/strong> polako ulazi u primenu, ali pitanje biolo\u0161ke bezbednosti u kontekstu AI-ja tek treba ozbiljno da se adresira.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci za bioetiku i bezbednost ve\u0107 godinama upozoravaju da je potrebna globalna saradnja \u2014 ne\u0161to sli\u010dno onome \u0161to postoji za nuklearno naoru\u017eanje. Jer ako informacija jednom iza\u0111e u javnost ili dospe u pogre\u0161ne ruke, te\u0161ko je vratiti je nazad.<\/p>\n<p>Ostaje da se vidi da li \u0107e ovo upozorenje pokrenuti konkretne poteze ili \u0107e, kao i mnoga prethodna, ostati na nivou apela. U svetu gde AI svakog meseca pravi novi iskorak, pitanje nije da li \u0107e se ne\u0161to dogoditi, ve\u0107 kada i koliko smo spremni.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Direktor britanske bezbednosne agencije MI5 uputio je javnosti jedno od najo\u0161trijih upozorenja do sada kada je re\u010d o zloupotrebi ve\u0161ta\u010dke inteligencije u biolo\u0161kom ratovanju. Njegova poruka je jasna \u2014 ono \u0161to je nekada bilo rezervisano za holivudske scenarije polako postaje realna pretnja. Prema njegovim re\u010dima, napredni AI modeli mogli bi da pomognu pojedincima ili grupama [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3281,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"content-type":"","footnotes":""},"categories":[103,107],"tags":[],"class_list":["post-3282","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-ai","category-nauka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3282","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3282"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3282\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3281"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3282"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3282"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3282"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}