{"id":3170,"date":"2026-10-11T06:58:12","date_gmt":"2026-10-11T06:58:12","guid":{"rendered":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/2026\/10\/11\/fransis-halzen-i-fantomske-cestice-kako-lov-na-neutrino-otkriva-najnasilnije-tajne-svemira\/"},"modified":"2026-10-11T06:58:12","modified_gmt":"2026-10-11T06:58:12","slug":"fransis-halzen-i-fantomske-cestice-kako-lov-na-neutrino-otkriva-najnasilnije-tajne-svemira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/2026\/10\/11\/fransis-halzen-i-fantomske-cestice-kako-lov-na-neutrino-otkriva-najnasilnije-tajne-svemira\/","title":{"rendered":"Fransis Halzen i &#8220;fantomske \u010destice&#8221;: Kako lov na neutrino otkriva najnasilnije tajne svemira"},"content":{"rendered":"<p><figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/11000.dev\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/J6_coFbogxhRI9iM864NL_liGXvsQp2AupsKei7z0cNNfDvGUmWUy20nuUhkREQyrpY4bEeIBucs0-w300-rw-223.webp\" alt=\"Fransis Halzen i &quot;fantomske \u010destice&quot;: Kako lov na neutrino otkriva najnasilnije tajne svemira\" \/><\/figure>\n<\/p>\n<p>Kada pomislite na Nobelovu nagradu za fiziku, verovatno vam pred o\u010dima padaju laboratorije pune skupocene opreme i nau\u010dnici u belim mantilima. Ali Fransis Halzen, ovogodi\u0161nji dobitnik najpresti\u017enije nau\u010dne nagrade, svoju je karijeru posvetio ne\u010demu \u0161to zvu\u010di kao nau\u010dna fantastika \u2014 lovu na <strong>&#8220;fantomske \u010destice&#8221;<\/strong>, odnosno neutrine. Ova pri\u010da, koju je preneo <a href=\"https:\/\/news.google.com\/rss\/articles\/CBMiqgFBVV95cUxPWkRCVDBoMXhfdFhHR0pqUEZTQTB6WkdCWUFraEc4TVU1Ry1TX1N3OE44WkpJWXAxcjl4ZjN1UkJKS0ZQbEc5LVFOMmVkcllxcWI1eXM4czRhNVNyR0NNWnZPSkJ4SnE0d1BFbWZ0dkJRRmlLOTZkWVZPY0Q2SGJRdkNFVDdzWnRLMHBGOXVLUXVCdlNiQzdXTXZKRmU5U2JocTNqU3FxN3l2dw?oc=5\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">RTCG<\/a>, zapravo je mnogo vi\u0161e od jedne vesti \u2014 to je pri\u010da o tome kako se granice ljudskog znanja pomeraju uz pomo\u0107 leda, svetlosti i neverovatne upornosti.<\/p>\n<h2>\u0160ta su zapravo neutrini i za\u0161to ih zovu &#8220;fantomskim&#8221;?<\/h2>\n<p>Neutrini su subatomske \u010destice koje nastaju u nekim od najenergetskijih procesa u svemiru \u2014 u jezgrima zvezda, supernovama, pa \u010dak i u sudarima crnih rupa. Ono \u0161to ih \u010dini posebnim jeste to \u0161to gotovo da nemaju masu i ne reaguju sa obi\u010dnom materijom. Kroz va\u0161e telo svake sekunde pro\u0111e nekoliko stotina triliona neutrina, a da vi to ni ne primetite. Zato su dobili nadimak <strong>&#8220;fantomske \u010destice&#8221;<\/strong> \u2014 postoje, svuda su, a opet ih je izuzetno te\u0161ko uhvatiti.<\/p>\n<p>Upravo tu na scenu stupa Fransis Halzen. On je jedan od glavnih ljudi iza projekta <strong>IceCube<\/strong>, gigantskog detektora neutrina zakopanog duboko u ledu Antarktika. Zamislite kocku leda zapremine jednog kubnog kilometra, pro\u0161aranu hiljadama senzora koji \u010dekaju da zabele\u017ee retke trenutke kada neutrino ipak udari u ne\u0161to. Zvu\u010di suludo? Jeste. Ali funkcioni\u0161e.<\/p>\n<h2>Antarktik kao najve\u0107i teleskop na svetu<\/h2>\n<p>IceCube nije klasi\u010dan teleskop koji gleda u nebo. To je detektor koji gleda <em>kroz<\/em> Zemlju. Neutrini nastali u dalekim galaksijama prolaze kroz planetu, a poneki se sudare sa molekulima leda ispod antarkti\u010dke povr\u0161ine. Tada nastaje bljesak svetlosti koji senzori mogu da registruju. Iz tog bljeska nau\u010dnici mogu da rekonstrui\u0161u odakle je neutrino do\u0161ao \u2014 i \u0161ta ga je stvorilo.<\/p>\n<p>Ovaj pristup omogu\u0107io je Halzenu i njegovom timu da pove\u017eu neutrine sa <strong>blazarima<\/strong>, aktivnim galakti\u010dkim jezgrima koja ispaljuju mlazove \u010destica brzinom blizu brzine svetlosti. To je bio jedan od najve\u0107ih proboj\u0430 u astrofizici poslednjih decenija \u2014 i verovatno klju\u010dni razlog za Nobelovu nagradu.<\/p>\n<h2>Za\u0161to je ovo va\u017eno za tehnologiju, a ne samo za nauku?<\/h2>\n<p>Iako se na prvi pogled \u010dini da je ovo \u010dista &#8220;nauka radi nauke&#8221;, istina je druga\u010dija. Tehnologije razvijene za potrebe detekcije neutrina \u2014 poput ultra-osetljivih fotosenzora, sistema za obradu podataka u realnom vremenu i algoritama ma\u0161inskog u\u010denja koji filtriraju \u0161um \u2014 \u010desto zavr\u0161e u komercijalnoj upotrebi. Principi obrade signala iz IceCube-a ve\u0107 su na\u0161li primenu u medicinskom snimanju i industriji poluprovodnika.<\/p>\n<p>Osim toga, projekti poput ovog podsti\u010du razvoj <strong>distribuiranih ra\u010dunarskih mre\u017ea<\/strong> i cloud infrastrukture koja mo\u017ee da obradi petabajte podataka dnevno. Kada nau\u010dnici moraju da obrade ogromne koli\u010dine informacija sa senzora na drugom kraju planete, inovacije u prenosu i skladi\u0161tenju podataka postaju neminovnost.<\/p>\n<h2>\u0160ta nam Halzenova nagrada zapravo poru\u010duje?<\/h2>\n<p>U vremenu kada se nauka \u010desto posmatra kroz prizmu brzih rezultata i komercijalne isplativosti, pri\u010da o Fransisu Halzenu podse\u0107a nas da najve\u0107i proboji \u010desto dolaze iz radoznalosti. On nije krenuo u lov na neutrine da bi napravio aplikaciju ili patentirao ure\u0111aj. Krenuo je zato \u0161to ga je zanimalo kako svemir funkcioni\u0161e.<\/p>\n<p>A upravo takva istra\u017eivanja \u2014 ona koja se bave <strong>&#8220;fantomskim \u010desticama&#8221;<\/strong> i ledom na kraju sveta \u2014 naj\u010de\u0161\u0107e donesu najneo\u010dekivanije tehnolo\u0161ke plodove. Nobelova nagrada za Halzena nije samo priznanje za jedno otkri\u0107e. To je priznanje za strpljenje, za timski rad i za veru da se i najnestvarnije \u010destice mogu uhvatiti \u2014 ako dovoljno dugo i dovoljno pametno gledate u pravu stvar.<\/p>\n<p>Ili, u ovom slu\u010daju, u pravi led.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada pomislite na Nobelovu nagradu za fiziku, verovatno vam pred o\u010dima padaju laboratorije pune skupocene opreme i nau\u010dnici u belim mantilima. Ali Fransis Halzen, ovogodi\u0161nji dobitnik najpresti\u017enije nau\u010dne nagrade, svoju je karijeru posvetio ne\u010demu \u0161to zvu\u010di kao nau\u010dna fantastika \u2014 lovu na &#8220;fantomske \u010destice&#8221;, odnosno neutrine. Ova pri\u010da, koju je preneo RTCG, zapravo je mnogo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3169,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"content-type":"","footnotes":""},"categories":[107,104],"tags":[],"class_list":["post-3170","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-nauka","category-tehnologija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3170","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3170"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/3170\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/3169"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3170"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=3170"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=3170"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}