{"id":2798,"date":"2026-10-06T06:57:35","date_gmt":"2026-10-06T06:57:35","guid":{"rendered":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/2026\/10\/06\/vestacka-inteligencija-dovrsila-mrtve-duse-drugi-tom-gogoljevog-remek-dela-napisan-173-godine-kasnije\/"},"modified":"2026-10-06T06:57:35","modified_gmt":"2026-10-06T06:57:35","slug":"vestacka-inteligencija-dovrsila-mrtve-duse-drugi-tom-gogoljevog-remek-dela-napisan-173-godine-kasnije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/2026\/10\/06\/vestacka-inteligencija-dovrsila-mrtve-duse-drugi-tom-gogoljevog-remek-dela-napisan-173-godine-kasnije\/","title":{"rendered":"Ve\u0161ta\u010dka inteligencija dovr\u0161ila “Mrtve du\u0161e”: Drugi tom Gogoljevog remek-dela napisan 173 godine kasnije"},"content":{"rendered":"

\"Ve\u0161ta\u010dka<\/figure>\n<\/p>\n

Nikolaj Vasiljevi\u010d Gogolj je 1842. godine zapo\u010deo pisanje drugog toma “Mrtvih du\u0161a”<\/strong>, ali ga nikada nije zavr\u0161io. Devet godina kasnije, neposredno pred smrt, spalio je rukopis u napadu du\u0161evne krize. Ono \u0161to je ostalo jesu samo fragmenti i nedovr\u0161eni delovi koje su kasnije rekonstruisali istori\u010dari knji\u017eevnosti. Sada, skoro dva veka kasnije, jednoj ma\u0161ini je po\u0161lo za rukom ono \u0161to ni sam Gogolj nije uspeo \u2014 da napi\u0161e nastavak.<\/p>\n

Kako je AI “pro\u010ditao” Gogolja<\/h2>\n

Prema pisanju B92<\/a>, sistem ve\u0161ta\u010dke inteligencije obu\u010den je na celokupnom Gogoljevom opusu \u2014 od “Revizora” i “Taras Buljbe” do sa\u010duvanih fragmenata drugog toma “Mrtvih du\u0161a”. Model je analizirao pi\u0161\u010dev stil, ritam re\u010denica, karakterizaciju likova i specifi\u010dnu me\u0161avinu satire i mistike koja krasi njegovo delo.<\/p>\n

Rezultat je tekst koji, prema prvim reakcijama knji\u017eevnih kriti\u010dara, uspeva da do\u010dara Gogoljev glas sa zapanjuju\u0107om precizno\u0161\u0107u. \u010ci\u010dikov<\/strong> se vra\u0107a, a sa njim i galerija grotesknih likova ruske provincije 19. veka \u2014 samo \u0161to ovoga puta njihove dijaloge nije napisao \u010dovek.<\/p>\n

\u0160ta ovo zna\u010di za knji\u017eevnost?<\/h2>\n

Ovo nije prvi put da AI poku\u0161ava da dovr\u0161i nedovr\u0161ena knji\u017eevna dela. Prethodnih godina bilo je poku\u0161aja da se “nastave” radovi kao \u0161to su nedovr\u0161eni romani D\u017eejn Ostin ili pri\u010de Artura Konana Dojla. Ali slu\u010daj “Mrtvih du\u0161a” je poseban jer je re\u010d o delu koje je autor svesno uni\u0161tio \u2014 \u0161to otvara niz eti\u010dkih pitanja.<\/p>\n

Da li imamo pravo da “vaskrsavamo” tekstove koje su njihovi autori namerno spalili? Pristalice tvrde da je re\u010d o kulturnoj rekonstrukciji<\/strong> koja publici daje uvid u to kako je Gogolj mo\u017eda zami\u0161ljao kraj svog najambicioznijeg projekta. Kriti\u010dari upozoravaju da ovakvi eksperimenti mogu da naru\u0161e integritet knji\u017eevnog nasle\u0111a i da je razlika izme\u0111u inspiracije i imitacije sve tanja.<\/p>\n

Tehnologija iza “vaskrsnu\u0107a”<\/h2>\n

Iako detalji o konkretnom modelu nisu u potpunosti objavljeni, jasno je da je re\u010d o velikom jezi\u010dkom modelu<\/strong> (LLM) specijalizovanom za rusku knji\u017eevnost 19. veka. Ovakvi modeli se treniraju na ogromnim korpusima tekstova, a zatim fino pode\u0161avaju (fine-tuning<\/em>) na specifi\u010dnom autoru ili \u017eanru.<\/p>\n

Ono \u0161to ovaj slu\u010daj \u010dini zanimljivim jeste \u010dinjenica da je Gogoljev stil izuzetno te\u017eak za imitaciju \u2014 njegova proza kombinuje realizam, fantastiku, satiru i lirizam<\/strong> na na\u010din koji je te\u0161ko svesti na algoritamske obrasce. Ako je AI zaista uspeo da pogodi taj ton, to govori mnogo o napretku tehnologije generisanja teksta.<\/p>\n

Ostaje da se vidi kako \u0107e knji\u017eevna javnost primiti ovaj eksperiment. Jedno je sigurno \u2014 Gogolj je oduvek bio pisac koji je izmi\u0161ljao nemogu\u0107e. Mo\u017eda je i ovo, na neki \u010dudan na\u010din, deo njegovog nasle\u0111a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nikolaj Vasiljevi\u010d Gogolj je 1842. godine zapo\u010deo pisanje drugog toma “Mrtvih du\u0161a”, ali ga nikada nije zavr\u0161io. Devet godina kasnije, neposredno pred smrt, spalio je rukopis u napadu du\u0161evne krize. Ono \u0161to je ostalo jesu samo fragmenti i nedovr\u0161eni delovi koje su kasnije rekonstruisali istori\u010dari knji\u017eevnosti. Sada, skoro dva veka kasnije, jednoj ma\u0161ini je po\u0161lo […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2797,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"content-type":"","footnotes":""},"categories":[103,107],"tags":[],"class_list":["post-2798","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-ai","category-nauka"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2798","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2798"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2798\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2797"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2798"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2798"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2798"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}