{"id":2717,"date":"2026-10-04T14:06:31","date_gmt":"2026-10-04T14:06:31","guid":{"rendered":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/2026\/10\/04\/kineski-inzenjeri-prave-puteve-od-celicne-sljake-traju-duze-od-20-godina-i-resavaju-ogroman-problem\/"},"modified":"2026-10-04T14:06:31","modified_gmt":"2026-10-04T14:06:31","slug":"kineski-inzenjeri-prave-puteve-od-celicne-sljake-traju-duze-od-20-godina-i-resavaju-ogroman-problem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/2026\/10\/04\/kineski-inzenjeri-prave-puteve-od-celicne-sljake-traju-duze-od-20-godina-i-resavaju-ogroman-problem\/","title":{"rendered":"Kineski in\u017eenjeri prave puteve od \u010deli\u010dne \u0161ljake: Traju du\u017ee od 20 godina i re\u0161avaju ogroman problem"},"content":{"rendered":"<p>Kineski nau\u010dnici i gra\u0111evinski in\u017eenjeri predstavili su re\u0161enje koje bi moglo zna\u010dajno da promeni na\u010din na koji gradimo puteve, ali i da re\u0161i jedan od najve\u0107ih ekolo\u0161kih problema industrije \u010delika. Naime, umesto klasi\u010dnih materijala, oni grade puteve koriste\u0107i <strong>\u010deli\u010dnu \u0161ljaku<\/strong> \u2014 nusproizvod koji nastaje tokom proizvodnje \u010delika.<\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/11000.dev\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/J6_coFbogxhRI9iM864NL_liGXvsQp2AupsKei7z0cNNfDvGUmWUy20nuUhkREQyrpY4bEeIBucs0-w300-rw-84.webp\" alt=\"Kineski in\u017eenjeri prave puteve od \u010deli\u010dne \u0161ljake: Traju du\u017ee od 20 godina i re\u0161avaju ogroman problem\" \/><\/figure>\n<p>Ovo nije samo jo\u0161 jedan eksperiment u laboratoriji. Re\u010d je o tehnologiji koja je ve\u0107 po\u010dela da se primenjuje na realnim projektima, a prvi rezultati pokazuju da ovakvi putevi mogu da izdr\u017ee <strong>minimum 20 godina<\/strong> bez ozbiljnijih o\u0161te\u0107enja. To je znatno du\u017ee od konvencionalnih asfaltnih puteva, koji se \u010desto krpe i obnavljaju ve\u0107 nakon nekoliko godina.<\/p>\n<h2>\u0160ta je zapravo \u010deli\u010dna \u0161ljaka?<\/h2>\n<p>Kada se gvo\u017e\u0111e topi u visokim pe\u0107ima, na povr\u0161ini se stvara sloj otpada koji se naziva \u0161ljaka. Godinama je ovaj materijal zavr\u0161avao na deponijama, gde je predstavljao ozbiljan ekolo\u0161ki problem. Me\u0111utim, pokazalo se da \u0161ljaka ima izuzetna mehani\u010dka svojstva \u2014 veoma je tvrda, otporna na habanje i, \u0161to je najva\u017enije, mo\u017ee se koristiti kao agregat u izgradnji puteva.<\/p>\n<p>Kinezi su oti\u0161li korak dalje. Umesto da je samo dodaju u sme\u0161u, oni su razvili poseban proces u kojem se <strong>\u010deli\u010dna \u0161ljaka<\/strong> kombinuje sa drugim industrijskim nusproizvodima kako bi se dobio materijal koji po performansama nadma\u0161uje klasi\u010dan kameni agregat.<\/p>\n<h2>Za\u0161to je ovo va\u017eno za Srbiju i region?<\/h2>\n<p>Iako se pri\u010da \u010dini dalekom, ova vest je itekako relevantna i za na\u0161 region. Srbija ima razvijenu metalsku industriju, a deponije \u0161ljake postoje u blizini ve\u0107ih \u017eelezara. Ako bi se sli\u010dna tehnologija primenila i ovde, mogli bismo da re\u0161imo dva problema odjednom: smanjimo zaga\u0111enje i izgradimo trajnije puteve.<\/p>\n<p>Osim toga, cena odr\u017eavanja puteva u Srbiji iznosi milione evra godi\u0161nje. Putevi koji traju du\u017ee od 20 godina zna\u010dili bi ogromne u\u0161tede u bud\u017eetu, ali i manje gu\u017evi zbog radova.<\/p>\n<h2>Da li je sve tako savr\u0161eno?<\/h2>\n<p>Kao i svaka nova tehnologija, i ova ima svoje izazove. Proizvodnja i obrada \u010deli\u010dne \u0161ljake zahteva posebne uslove, a postoje i pitanja vezana za potencijalno ispu\u0161tanje te\u0161kih metala u okolinu. Kineski tim tvrdi da su ti rizici pod kontrolom i da su testovi na terenu pokazali da nema zaga\u0111enja podzemnih voda.<\/p>\n<p>Ipak, nezavisni stru\u010dnjaci upozoravaju da je potrebno vi\u0161e dugoro\u010dnih studija pre nego \u0161to ova metoda postane standard. Ono \u0161to je sigurno jeste da je ideja o <strong>recikla\u017ei industrijske \u0161ljake<\/strong> u gra\u0111evinarstvu izuzetno primamljiva, naro\u010dito u vreme kada ceo svet tra\u017ei na\u010dine da smanji emisiju CO2.<\/p>\n<h2>\u0160ta dalje?<\/h2>\n<p>Kina planira da do 2030. godine zna\u010dajan deo novih puteva izgradi upravo ovom tehnologijom. Ako se rezultati potvrde, vrlo je mogu\u0107e da \u0107emo za nekoliko godina i u Evropi videti puteve napravljene od \u010deli\u010dne \u0161ljake. Za sada, ovo zvu\u010di kao pri\u010da iz nau\u010dne fantastike \u2014 ali granica izme\u0111u fantastike i realnosti u gra\u0111evinarstvu nikada nije bila tanja.<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/news.google.com\/rss\/articles\/CBMilwFBVV95cUxNSjNXRVRVcHYxODlDQ185SEYxUlVUeVRxQmJGSkp4Q01QTklSNHhOTVNkX1FVdmxNaWtoa3RQNDFoVmRZWUZKSG5KLUk0em8wSVUycUhodXpvLWVSRmxlOEwxRnFQTno4RTFyWGdWdEtXdFREM3hGTVVRREdTWkFMYzlZQWxFRGs4TVhiVXNfV1ZyRjFab3pj0gGQAUFVX3lxTE5GUkt3eHVDTmQ5UGlrazFYUUFkR3UzZllpX19DUkZhMmVHZ2lZQVBtR1dYNFExQlhRWE1qQV96dFNhbXE5TndHbUM4VTBlMVE4MHJ5VTcwSzBpZDNady1UdjE0cE4yZW9kZERTVGVIRWhGNFdFSmxIR0V0SXZBM1k0TzBHUDJkbGZhT3g2VDJOSg?oc=5\" target=\"_blank\">Kurir Biznis<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kineski nau\u010dnici i gra\u0111evinski in\u017eenjeri predstavili su re\u0161enje koje bi moglo zna\u010dajno da promeni na\u010din na koji gradimo puteve, ali i da re\u0161i jedan od najve\u0107ih ekolo\u0161kih problema industrije \u010delika. Naime, umesto klasi\u010dnih materijala, oni grade puteve koriste\u0107i \u010deli\u010dnu \u0161ljaku \u2014 nusproizvod koji nastaje tokom proizvodnje \u010delika. Ovo nije samo jo\u0161 jedan eksperiment u laboratoriji. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2716,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"content-type":"","footnotes":""},"categories":[107,104],"tags":[],"class_list":["post-2717","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","category-nauka","category-tehnologija"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2717"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2717\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2716"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/11000.dev\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}