AI modeli u izbornoj kampanji: kako algoritmi oblikuju političke narative u Srbiji

jakovradojevic
3 Min Read

AI modeli u izbornoj kampanji: kako algoritmi oblikuju političke narative u Srbiji

Poslednjih nedelja, društvene mreže u Srbiji preplavile su objave o navodnim rezultatima “AI analiza” koje predviđaju izbornu pobedu sa 65 odsto glasova. Iako zvuči kao scenario iz naučne fantastike, ovo je zapravo primer kako se veštačka inteligencija sve češće koristi — ili zloupotrebljava — u političkom marketingu na Balkanu.

Naime, portali bliski vlastima objavili su tekst pod naslovom “Veštačka inteligencija potvrđuje dominaciju: Vučić ubedljivo vodi sa 65% – blokaderi van sebe”, pozivajući se na neimenovane AI modele koji su, navodno, analizirale raspoloženje birača. Problem? Nijedan relevantan LLM (Large Language Model) nije dizajniran da predviđa izborne rezultate na osnovu nedefinisanih uzoraka, niti su takve tvrdnje potkrepljene transparentnom metodologijom.

Stručnjaci za mašinsko učenje upozoravaju da ovakve objave predstavljaju klasičan primer “AI washing-a” — dodavanja atraktivnog tehnološkog prefiksa kako bi se politički narativ učinio naučno utemeljenim. “Nema tog modela koji može sa sigurnošću da predvidi izlaznost i raspodelu glasova bez ozbiljnih anketa i statističkih korekcija. Sve ostalo je spin,” objašnjava sagovornik portala 11000.dev.

Kako se AI koristi u političke svrhe?

Ovo nije izolovan slučaj. Globalno, političke partije sve više koriste generativne modele za pisanje govora, kreiranje video spotova i targetiranje birača na mrežama. U Srbiji, gde je digitalna pismenost često na niskom nivou, ovakve tvrdnje lako prolaze kod dela javnosti koja ne razume razliku između prave analize podataka i marketinškog trika.

Sa druge strane, opozicione grupe i nezavisni analitičari koriste AI alate za prepoznavanje dezinformacija i praćenje botovskih mreža. Ironično, ista tehnologija koja služi za manipulaciju može poslužiti i za odbranu od nje.

Šta kažu podaci, a šta algoritmi?

Prave AI analize izbornih trendova zahtevaju ogromne količine istorijskih podataka, demografske modele i kontinuirano ažuriranje. Čak i tada, rezultati su verovatnosni, a ne definitivni. Bilo kakvo pozivanje na “65% sigurnu pobedu” na osnovu AI-ja je, u najmanju ruku, neozbiljno.

Za sada, jedino što je sigurno jeste da će se veštačka inteligencija i dalje koristiti kao oružje u informacionom ratu — nekad očigledno, nekad suptilno. Na nama je da naučimo da razlikujemo signal od šuma.

Izvor: naslovinet.rs

Share this Article
Leave a comment